Konačno sa svoje bucket liste mogu maknuti ispijanje piva u Pragu

Jedna od savršenih destinacija koju vrijedi posjetiti tijekom vikenda jest Prag. Ova češka prijestolnica koja zbog svoje zanimljive povijesti i arhitekture već godinama privlači milijune turista nalazi se na samoj granici između zapadnoeuropske i istočnoeuropske kulture. Iako je nešto manji od sličnih mjesta kao što su München, Varšava ili Budimpešta, baš to možda Prag čini nekako udobnijim, kompaktnijim, šarmantnijim. Daleko od toga nije velik i moderan grad koji broji više od milijun i tristo tisuća stanovnika, ali ipak, čini se kao da je srce samog mjesta upravo u njegovoj maloj starogradskoj jezgri u kojoj se nalaze gotovo sve poznate lokacije, pa mi je bilo dovoljno dva do tri dana da ga upoznam.

Kvalitetna europska željeznica

Nakon lijepih tjedan dana provedenih u Budimpešti, na željezničkoj stanici Nyugati uzeli smo kartu za vlak u jednom pravcu do Praga. Cijena po osobi iznosila je oko 20 eura, jeftinije nego što bi me došla karta za autobus ili da putujem autom. Vremenski nam je pak trebalo oko 6 sati kako bismo prošli više od 400 kilometara, tako da sad razumijem zašto je europska željeznica možda i najbolji izbor putovanja kontinentom koji postaje sve popularniji trend. Prošavši kroz Mađarsku, slovačku Bratislavu i istočni dio Češke, oko 9 navečer stigli smo na željezničku stanicu Hlavní nádraží blizu centra Praga.

Sobu za dva noćenja uzeli smo u Mariott Stages hotelu koji se nalazi tik uz sportsku O2 Arenu, malo izvan centra grada. Cijena po noćenju s doručkom ovdje iznosi oko 60 eura.

Šarmer Srednje Europe

Čim sam se ujutro probudio popio sam kavu i otišao nešto pojesti te se zaputio prema starogradskoj jezgri. Uberom mi je trebalo kojih dvadesetak minuta budući da se već blizu centra počinju stvarati gužve.

Napokon stigavši u samo srce Praga, na stari Gradski trg (Staroměstské náměstí), pozdravile su me povijesne građevine srednjoeuropskog šarma, ali i tipična turistička atmosfera. Trg koji postoji od 12. stoljeća i na kojem su se odvijale mnoge važne povijesne scene danas je jedan od najljepših na čitavom kontinentu. Okružen je gotičkom crkvom Gospe pred Týnom iz 14. stoljeća koja neodoljivo podsjeća na zamak, zgradom na čijem mjestu se nalazila rodna kuća Franza Kafke, baroknom katoličkom Crkvom Svetog Nikole i poznatim Astronomskim satom iz 1410. godine. Ovaj sat, jedan od najstarijih takve vrste na svijetu koji još uvijek radi, privlači mnogo ljudi zbog svoje male predstave koja se događa svaki puni sat i u kojoj se pojavljuju mehaničke figure 12 apostola.

U sredini trga je podignut spomenik reformatoru Janu Husu, jednoj od najvažnijih osoba češke povijesti. Osim toga, kroz čitav trg protežu se šarene srednjovjekovne kućice različitih arhitektonskih stilova - renesansni, rokoko i već spomenuti barokni i gotički, što je dobar pokazatelj razvitka grada kroz stoljeća. U njima se danas nalaze brojni restorani, galerije i nezaobilazni Starbucks. Ipak, budući da sam htio doživjeti autentično praško iskustvo i ispoštovati tradiciju, osim kave za van u lokalnoj sam pivnici naručio kriglu Staropramena.

Nedaleko trga nalazi se 65 metara visoka Praška kula (Prašná brána), jedna od originalnih gradskih kapija koja stoji uz samu granicu novog i starog Praga. U blizini Kule smještene su Češka Nacionalna Banka i Gradska općina.

Po izlasku iz starogradske jezgre našao sam se na samoj obali rijeke Vltave uz koju je smještena kuća Češke filharmonije, Rudolfinum. Ova neorenesansna zgrada nalazi se na lijepo uređenom trgu Jana Palacha i dosta podsjeća na eksterijer zagrebačkog HNK odišući srednjoeuropskom osobnošću.

Prelazeći Vltavu preko Mánesovog mosta našao sam se na zapadnoj strani rijeke, u povijesnoj i vrlo autentičnoj češkoj četvrti Malá Strana smještenoj podno brda Petřin. Ovdje se nalaze neke od znamenitosti koje Prag čine svjetskom popularnom destinacijom, primjerice, Praški dvorac. Promatrajući četvrt sa istočne strane dobio sam dojam kao da gledam živu razglednicu.

Prošetao sam uz zapadnu obalu mutne i brze Vltave od Mánesovog do Karlovog mosta. Tu se nalaze razne turističke atrakcije posebno privlačne djeci: u parku Cihelná može se vidjeti bogata fauna rijeke sa mnogobrojnim patkama i barskim nutrijama, golemim glodavcima sličnim dabrovima koji bezbrižno plivaju, odmaraju se i skupljaju na doku, a nisu posebno plašljivi u blizini ljudi. Par metara južnije, podno Muzeja Franza Kafke, smješten je kanal Čertovka s kojeg puca fenomenalan pogled na Karlov most i gdje ljudi masovno fotografiraju pejzaž. Vltava je također atraktivna za plovidbu pa se na rijeci mogu vidjeti razni turistički brodovi.

Prelazeći Vltavu

Karlov most (Karlův most) jedno je od najposebnijih mjesta grada, ali i najpoznatijih turističkih simbola Srednje Europe. Ovaj kameni most dug petstotinjak metara spaja Stari grad sa Malom Stranom a podno njega nalazi se 16 lukova koji ga čine estetski vrlo prepoznatljivim. Dao ga je izgraditi 1357. godine njemački car Karlo IV. nakon što je prethodni most uništila velika poplava. Zahvaljujući svojoj širini od čak deset metara danas je vrlo popularna pješačka zona i vrvi lokalnim stanovništvom i turistima. Zbog toga je mjesto puno uličnih umjetnika, svirača i slikara. Osim toga, cijelim mostom proteže se 30 statua svetaca izgrađenih u doba baroka, a najpoznatija je ona Ivana Nepomuka koju, ako dodirnete, prema legendi ćete se vratiti u Prag. Sa mosta se pruža fenomenalan pogled na Vltavu i Praški dvorac, a brojni galebovi koji ga nadlijeću stvaraju dodatnu romantičnu atmosferu.

Prošavši kroz poznati gotički toranj (Staroměstská mostecká věž) na ulazu u Stari grad ponovno sam se našao unutar povijesne jezgre. Bilo je Valentinovo pa nismo uspjeli naći neki dobar restoran jer je sve već bilo rezervirano, ali smo se zato počastili večerom u jednoj od pizzerija na starom gradskom trgu.

Nakon večere prošetali smo Vaclavskim trgom (Václavské nám), širokim bulevarom vrlo živahne atmosfere. S obje njegove strane nalaze se hoteli, butici i restorani, a na kraju avenije smješten je Nacionalni muzej. Obišavši nekoliko trgovina, do hotela smo se vratili podzemnom željeznicom. Praški metro, osim što je vrlo uređen, također je i jeftin: polusatna karta iznosi oko tridesetak čeških kruna (1,2 eura).

bajkovita noć u pragu

Budući da smo se idući dan iz hotela prebacili u apartman nedaleko gradske jezgre, odlučili smo otići u večernji obilazak okolice kojeg ćemo završiti kod Praškog dvorca s druge strane obale Vltave. Gradska svjetla i šarmantna ulična srednjoeuropska atmosfera pratili su nas diljem centra grada.

Prošavši po Karlovom mostu i ispod Donjogradskog povijesnog tornja koji se nalazi na ulazu u povijesnu četvrt Malá Strana našli smo se na uskoj ulici punoj ljudi u večernjem izlasku. S desne strane pruža se lijep pogled na Crkvu Svetog Nikole (Malostranský chrám sv. Mikuláše) izgrađenu u 18. stoljeću i proglašenu za jednu od najljepših baroknih građevina Europe. Ovdje se redovno održavaju koncerti klasične muzike, a nekada je u njoj svirao i Mozart za vrijeme svog boravka u Pragu.

Diljem ulica Malé Strane smještene su brojne povijesne građevine i visoka sveučilišta pa četvrt izgleda poprilično intelektualno i ozbiljno. Nakon desetak minuta uspona ulicom i stepenicama napokon smo stigli pred svjetski poznati Praški dvorac (Pražský hrad), povijesnu rezidenciju čeških kraljeva, rimskih careva i čehoslovačkih i čeških predsjednika. Ovo se zdanje nalazi u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najveći antički dvorac duljine više od 500 metara, a osim toga, sa 2.5 milijuna posjetitelja najpopularnija je turistička atrakcija čitave Češke. Ulaz u dvorište i vrtove besplatan je ali se naplaćuje posjeta atraktivnim objektima unutar kompleksa kao što su gotička Katedrala Svetog Vida (Katedrála svatého Víta) u kojoj se čuvaju kraljevske krune, Bazilika Svetog Jurja (Bazilika Sv. Jiří), Kraljevska palača i šarenolika Zlatna ulica (Zlatá ulička). Osim toga, unutar kompleksa mogu se posjetiti razni muzeji i galerije te samostan.

Vraćajući se do stana malo smo zastali i opustili se klupici s pogledom na Vltavu uživajući u večernjoj atmosferi. Iz obližnje kuće filharmonije ljudi su masovno izlazili po završetku koncerta pa sam uvidio koliko stanovništvo ovdje i dalje cijeni glazbenu umjetnost.

S vrha grada

Pretposljednji dan u Pragu iskoristili smo za posjetu brdu Petřín, šumovitom području grada. Ovoga puta, da bismo prešli rijeku, odabrali smo Legijski most (Most Legií) koji se nalazi južnije od Karlovog mosta, tik uz Nacionalno kazalište (Národní divadlo). Most je specifičan po tome što prelazi preko riječnog otoka Střelecký.

Za 60 kruna (2.5 eura) uzeli smo kartu za uspinjaču za koju se dugo čeka na red, ali htio sam iskusiti tih pet, šest minuta vožnje i probati nešto novo pa sam bio strpljiv.

Stigavši na vrh brda, okružen šumom, dočekao nas je Petřin toranj (Petřínská rozhledna), poznati željezni vidikovac visok 63 metra s kojeg se pruža najbolji pogled na Prag. Izgledom dosta podsjeća na Eiffelov toranj, a izgrađen je 1891. godine. Karta za vidikovac iznosi oko 220 kruna (9 eura) ukoliko se posjetitelj odluči penjati pješice do vrha po simboličnih 299 stepenica. Ako je u opciju uključen lift, tada cijena iznosi oko 440 kruna (18 eura) po osobi.

Pogled s tornja zaista je fenomenalan, osim što se ispred mene savršeno vidjela panorama čitavog grada i rijeke Vltave, u pozadini su se također mogli uočiti obrisi modernih nebodera poslovnog distrikta.

Nakon tornja nastavili smo izlet brdom Petřín bogatim parkovima, šumama i vrtovima. Zanimljivo, ovdje se nalazi gotovo 2000 voćnjaka i mjesto poznato kao Zeleno srce Praga.

Spustili smo se s Petřina i u podnožju odlučili ponovno posjetiti kompleks praškog dvorca, ovoga puta po danu. Unutar kompleksa vidjeli smo predsjedničku palaču u kojoj se održavaju svi važni državni i diplomatski odnosi Republike i na koju je bila obješena češka zastava kao pokazatelj da je šef države u njoj trenutno bio prisutan. Ovdje su se smjestile i Nadbiskupska palača izgrađena u rokoko stilu te Loreta, barokno svetište u kojem se čuva Praško sunce, najdragocijenija crkvena relikvija Češke optočena s preko 6200 dijamanata.

Ponovo prošavši pored Katedrale Svetog Vida, ovoga puta po danu, mogao sam bolje vidjeti mnogobrojne istaknute detalje i jarku zlatnu boju zidina. Na danjem svjetlu ova gotička građevina izgleda mnogo masivnije.

Na trgu Hradčany, mjestu okruženom povijesnim plemićkim rezidencijama i koje odiše aristokratskom energijom, smješten je Masarykov spomenik, podignut prvom čehoslovačkom predsjedniku i “Ocu domovine”. Okrenut je prema gradu simbolično predstavljajući zaštitu čitavoga Praga. Mjesto je jedan od najboljih vidikovaca, ali često zanemaren jer ga turisti lako mogu preskočiti.

Nakon kratke praške avanture bilo je vrijeme za povratak kući. Idućeg jutra imao sam let za Zagreb s presjedanjem u Frankfurtu i putem sam gledao kroz prozor svog sjedala razmišljajući o tome što sam sve vidio na svom putovanju Pragom i Budimpeštom. Oba grada bila su toliko pozitivno iskustvo i ugodno iznenađenje da se nadam da ću ih u skorijoj budućnosti opet posjetiti.