Bukurešt - Nebrušeni dijamant Istočne Europe

Brutalan ali elegantan; Siv ali srdačan. Grad sofisticirane arhitekture te bogate i surove povijesti. Iskren, brz, jeftin, pristupačan, ali nadasve zanimljiv. Sve je to Bukurešt. Jesam li ga takvog zamišljao? Iskreno, o njemu nisam ni razmišljao. Bio je tu u susjedstvu, ali nikada dovoljno primamljiv da ga posjetim. I srećom, na kraju jesam.

U vrijeme kada sam planirao posjet Rumunjskoj već odavno sam se preselio na jug Španjolske, pa sam let za Bukurešt imao iz Malage. Pripremajući odjeću nadobudno sam sa sobom uzeo i lagani vuneni beige kaput za kojeg sam smatrao da će se savršeno uklopiti s neutralnim bojama grada, totalno zanemarujući činjenicu da je Bukurešt početkom prosinca jedan od najhladnijih gradova. Toplu i sunčanu Španjolsku tako sam napustio letom Wizz Air-a koji je trajao oko 4 sata te stigao na glavni bukureštanski aerodrom Henri Coandǎ gdje su me dočekali tmurno vrijeme, lagana susnježica i temperature oko nule. Ne sjećam se kada sam zadnji put osjetio toliku hladnoću koja mi je doslovno ulazila u kosti.

Budući da se Rumunjska nalazi u Istočnoeuropskoj zoni, ovdje je već sat vremena duže trajao dan i lagano se počelo mračiti. Naručio sam Uber za centar grada koji me koštao oko 50 rumunjskih leja (10 eura). Aerodrom je od Bukurešta udaljen dvadesetak kilometara, ali grad je poznat po svojim velikim predgrađima pa je vožnja do samog centra trajala sat vremena. S druge strane, vlak je možda i najbolja opcija: po cijeni od 2,5 eura u centru je već za pola sata.

Pariz Istoka

Smješten na jugoistoku Rumunjske u dolini rijeke Dâmbovițe, ovaj metropolis broji oko 2.5 milijuna stanovnika i deveti je najveći grad Europske Unije. Bukurešt se definitivno može opisati kao grad borac. Tijekom svoje burne prošlosti uništavan je u mnogo navrata (ratovi, potresi, vladavina Ceauşescua), nekoliko puta doživljavao je i procvat, a danas ponosno stoji u svojem punom sjaju i izgleda jače nego ikad. Naime, istovremeno dobijajući turističku popularnost i status najposjećenijeg europskog grada po broju noćenja, Bukurešt je također doživio i ekonomski boom te je jedan od najbrže rastućih high-tech gradova u EU.

Gledajući obrise grada kroz stakla automobila zamijetio sam da je sve što sam o Bukureštu čitao zaista istina. Francuski i rumunjski arhitekti inspirirani Parizom uveliko su utjecali na razvoj kulturnog života grada u 20. stoljeću. Široki bulevari, veliki simetrični parkovi, elegantna i sofisticirana arhitektura pojedinih zgrada te činjenica da je službeni jezik države dio romanske skupine jezika doveli su do toga da je Bukurešt poznat i kao Mali istočni Pariz. Ipak, od svoje prošlosti i geografskog položaja grad nije mogao pobjeći pa se tako uočava i jak utjecaj socijalizma. Možda ga upravo to čini jednim od najzanimljivijih gradova koje sam u posljednje vrijeme posjetio. Ta kombinacija komunizma, europskog stila i moderne arhitekture rijetko se mogu vidjeti na drugim mjestima, uključujući i gradove bivše Jugoslavije.

Stigao sam na velelebni Rimski trg (Piața Romanǎ), jedno od najvažnijih raskrižja Bukurešta smještenog na glavnoj osi grada, aveniji Magheru. Trg usko povezan poznatom Calea Victoriei okružen je mnogobrojnim fakultetima i restoranima te je poznat kao jedno od najskupljih mjesta za život u Rumunjskoj. Metro stanica koja se nalazi podno trga jedna je od najprometnijih u gradu pa je okolica puna studenata i poslovnih ljudi. U vrijeme naše posjete bilo je predbožićno vrijeme i čitavo je mjesto bilo ukrašeno mnogobrojnim ukrasima i svjetlima.

Odlučili smo večerati u autentično rumunjskom stilu pa smo u obližnjem restoranu isprobali lokalne specijalitete. Bukurešt je pravi balkanski grad, poznat po fenomenalnoj kuhinji i jeftinoj hrani, pa se tako na našem meniju, osim tradicionalnog rumunjskog roštilja, našla i juha od brokule (ciorbǎ de broccoli) u jestivoj zdjeli od pečenog kruha.

Nakon večere zaputili smo se u hotel Marmorosch Bucharest, Autograph Collection by Mariott, jedan od najboljih gradskih hotela s pet zvjezdica u kojem se noćenje s doručkom, ovisno o sezoni, naplaćuje oko 200 do 300 eura. Ovaj luksuzni hotel koji je smješten u staroj zgradi banke iz 19. stoljeća nalazi se u povijesnoj gradskoj jezgri Lipscani, nedaleko svih atraktivnih turističkih lokacija do kojih se može doći pješke. Unutrašnjost hotela vrlo je elegantna, a sobe su velike i udobne. Dodatnom predbožićnom raspoloženju doprinjela je gorostasna okićena jelka u predvorju. Ovaj hotel vrlo je popularan i među turistima i influencerima, pa mnogi od njih ulaze u predvorje kako bi se slikali na stepeništu.

Ostavivši stvari u sobi krenuli smo u večernji obilazak okolice. Prošetali smo Caleom Victoriei, ulicom u kojoj su smješteni mnogi luksuzni hoteli, casina i butici. Ovdje se nalaze Nacionalni muzej umjetnosti (Muzeul național de artǎ) i sofisticirani trg Georgea Enescuea sa poznatom kućom filharmonije - Atheneul Român. Ova koncertna dvorana izgrađena u neoklasicističkom stilu neodoljivo podsjeća na antički hram zbog svoje kupole i kolonada.

Umoran sam se vratio u sobu i odlučio otići na spavanje, usprkos tome što je bio petak i što se hotel nalazi u dijelu grada poznatom po noćnim izlascima. S obzirom da je Rumunjska domovina svjetski poznatih house izvodjača kao što su Inna, Alexandra Stan i Edward Maya, nije na odmet reći i da je sam Bukurešt centar noćnog života. Ovdje se tako nalaze Nomad Skybar, Beluga, Shoteria i Freddo..

Simbol Bukurešta

Usprkos velikim naporima rumunjskih i francuskih arhitekata i umjetnika da od Bukurešta naprave Pariz (što djelomice i jesu učinili, da se ne lažemo), simbol grada bila je i ostala zgrada Rumunjskog Parlamenta (Palatul Parlamentului), socijalistička građevina s elementima neoklasicizma, realizma i brutalizma. Spektakularna palača smještena je uz ogromnu Aveniju Unije (Bulevardul Unirii), poznatu i kao Socijalistički Champs Élysées, s tim da je ova mnogo šira.

Sa površinom 365.000 kvadratnih metara, težinom od 4 milijuna tona i kapacitetom od čak tisuću prostorija, palača je nakon Pentagona druga najveća administrativna zgrada na svijetu. Izgrađena kao simbol moći 1984. godine za vrijeme komunističkog režima i Ceauçescuove diktature, danas je najpoznatija zgrada čitavoga Bukurešta, čak i usprkos činjenici da je se mnogi stanovnici doslovno srame, a britanski The Independent ju je nazvao “Odvratnom, ali impresivnom.”

Unutar palače vlada luksuz do esktrema - mramorne dvorane, kristalni lusteri teški do nekoliko tona, glomazni svečani tepisi… teško je i zamišljati kako je bilo u ono vrijeme gladnom narodu Rumunjske dok se unutar zidova palače elita doslovno kupala u medu i mlijeku. Danas se unutar zgrade nalazi parlament, muzeji i konferencijske dvorane, a ulaz je posjetiteljima dozvoljen samo uz pratnju turističkog vodiča. Ture uglavnom iznose oko 70 leja (14 eura). Nažalost, zbog toga što se razgledavanje mora unaprijed rezervirati nismo uspjeli ući u zgradu, ali bila mi je dovoljna i sama činjenica da je vidim uživo i izbliza.

Direktno ispred zgrade Parlamenta smješten je veleleban trg Piața Constituției, jedan od najvećih u Bukureštu. Ovdje se često održavaju koncerti, novogodišnje proslave, politički događaji i festivali, a mi smo se na njemu zatekli baš u vrijeme božićnog sajma. Deseci simpatičnih štandova prodavali su kuhano vino, medenjake, pečene kobasice i suvenire, pa se miris Božića širio čitavim trgom. Bili su postavljeni i klizalište, velika pozornica gdje se očigledno pripremao nekav koncert, ogromna božićna jelka te panoramski kotač Bucharest Eye. Vožnja kotačem trajala je desetak minuta a kartu smo platili oko 30 leja (6 eura) po osobi. Svakako da nije impresivan kao primjerice London Eye, ali je simpatična turistička atrakcija i s vrha se lijepo može vidjeti okolica s Parlamentom.

Predvečer smo posjetili trgovački centar Buchareşti mall da vidim kakva je ponuda trgovina. Uglavnom je sve po izgledu i sadržaju isto kao i u Hrvatskoj, ne odudara mnogo. Večerali smo u jednoj od pizzerija stare jezgre, pod toplom vanjskom kupolom na terasi, budući da je noć bila hladna i kišovita.

nova energija starog grada

Jutro posljednjeg dana vikenda u Bukureštu proveli smo šetajući povijesnom gradskom jezgrom Lipscani koja se nalazi između rijeke Dâmbovițe i glavnih avenija. Ova četvrt počela se razvijati u vrijeme vladavine Vlada III. Drakule u 15. stoljeću. Vrlo je živahna i sastoji se od mreže uskih ulica s povijesnim crkvama, restoranima, noćnim klubovima i trgovinama. Zgrade su uglavnom iz 18. i 19. stoljeća, a tijekom surove povijesti neke su bile teško oštećene što se može vidjeti i danas. U doba komunizma Lipscani je bio vrlo zapušten i prazan, ali tijekom 2000-ih je obnovljen i danas je glavno turističko odredište Bukurešta.

Mješavina različitih arhitektonskih stilova, uključujući barokni i brutalistički, proteže se ulicama i savršeno prikazuje kako se ova četvrt kroz svoju dugotrajnu i burnu prošlost stalno preobražavala.

Šetajući ulicama za oko mi je zapao samostan Stavropoleos, pravoslavna crkva iz 1724. godine. Ušli smo u lijepo uređeno dvorište, prošetali vrtom i zapalili svijeću u crkvi, te se zaputili do kraja ulice koja siječe aveniju Calea Victoriei.

Preko puta ulice smještena je možda i najljepša zgrada Bukurešta - barokna CEC Palača u kojoj se nalazi jedna od najstarijih rumunjskih banaka, CEC, osnovana davne 1864. godine. Hodajući avenijom istočno još se može vidjeti i zgrada Nacionalnog povijesnog muzeja Rumunjske.

- Champs Élysées?
- Ne, Șoseaua Kiseleff.

Na sjeveru grada nalazi se najprestižnija četvrt čitave Rumunjske - Primǎverii. Ovaj bogati dio naseljen je vilama političke, poslovne, kulturne i celebrity elite, a cijene nekretnina ovdje vrijede više milijuna eura. Osim toga, duž ulica smještene su brojne ambasade i diplomatske rezidencije te je područje vrlo moderno, zeleno i mirno.

Za razliku od Stare jezgre, atmosfera je puno tiša i urednije je, pa hodanje širokim avenijama više podsjeća na zapadnoeuropske urbane dijelove grada. Između ostalog, turistički zanimljiva lokacija je bivša Ceauşescuova rezidencija, luksuzna vila u kojoj je diktator živio za vrijeme vladavine. Propagirajući skromnost, režim je zapravo u ono doba živio vrlo luksuzno, što ova kuća i dokazuje: vrt s paunovima, kino dvorana, unutarnji bazen, raskošne sobe… sve je ostalo onako kako je i bilo 1989. godine. Posjeta vili moguća je samo uz vođenu turu.

Vjerojatno najpoznatiji i najzanimljiviji dio Primaverija jest Slavoluk Pobjede (Arcul de Triumf) koji se nalazi u centru Kiseleffove avenije. Kameni spomenik izgrađen 1936. godine u čast palih rumunjskih vojnika u I. Svjetskom ratu visok je 27 metara i neodoljivo podsjeća na pariški Arc de triomphe, pogotovo kada se gleda sjeverno, u pravcu širokih bulevara. Nažalost, došli smo u Bukurešt nekoliko dana kasnije, budući da se svakog prvog prosinca na nacionalni državni dan ovdje odvija velika svečana vojna parada. Slavoluk također služi kao kružni tok, pa je vrlo prometan, a smješten je tik uz ogroman gradski park Mihaela I., bivšeg rumunjskog kralja. Ovdje se stanovnici odmaraju i uživaju na travi uz jezero, a često park nazivaju i Herǎstrǎu.

Glavna avenija četvrti, Kiseleff (Şoseaua Pavel Dimitrievich Kiseleff), povijesni je bulevar iz 19. stoljeća i jedan od simbola modernizacije Bukurešta. Kroz svoja tri kilometra on odvaja Trg Pobjede od parka Kralja Mihaela I., a duž avenije poredan je raskošni drvored. Tu se također nalaze različite ambasade i brojni muzeji od kojih se ističe Muzej rumunjske provincije (Muzeul Țǎranului Român), posvećen seoskom životu zemlje. Preko puta muzeja smješten je poslovni dio četvrti Aviatorilor, moderan ali elegantan segment Primaverija.

Povratak u komunizam

Prošavši aveniju Kiseleff našli smo se Trgu Pobjede (Piața Victoriei), političkom i administrativnom središtu grada. Kako je Bukurešt grad poznat po glomaznim trgovima, tako ni ovaj nije razočarao veličinom. Ovo mjesto poznato po povijesnim političkim protestima i danas je glavno žarište okupljanja prosvjednika budući da se na njemu nalazi glavna zgrada vlade. Osim toga, tu se mogu posjetiti i mnogobrojni muzeji, a ističe se Nacionalni arheološki muzej Grigore Antipa.

Trgom prolaze glavne gradske avenije uključujući Caleu Victoriei koja vodi do samog središta grada i stare jezgre. U podzemlju trga se nalazi stanica metroa na kojoj se križaju glavne linije M1 i M2, pa je odavde lako doći do bilo kojeg mjesta u Bukureštu. Trg je uglavnom vrlo prometan i okružen zgradama iz razdoblja socijalizma stvarajući osjećaj kao da se nalazite u osamdesetim godinama prošlog stoljeća.

Nakon razgledavanja grada svratili smo u jedan od street food restorana i ugrijali se tradicionalnom kremastom juhom od krumpira (ciorbǎ de cartofi), posluženom u coffee-style zdjelama tipičnim modernim restoranima.

Vraćajući se do hotela prošli smo kroz Sveučilišni trg (Piața Universitǎții), danas moderno mjesto poznato po okupljanju studenata i na kojem se nalaze Sveučilište u Bukureštu i kipovi raznih rumunjskih intelektualaca i političara. Ipak, za modernu rumunjsku povijest ovaj trg ima veliki značaj. On je simbol slobode i borbe protiv komunizma, budući da su se na njemu odvijali veliki prosvjedi 1989. godine.

Došavši u hotel, spremili smo stvari i krenuli put aerodroma budući da je bilo vrijeme za povratak kući. Bukurešt je savršen grad za posjetu vikendom, usprkos svojoj veličini može ga se dobro istražiti i upoznati kroz dva do tri dana, što je moja definitivna preporuka.